Šta je front? Kakvi atmosferski frontovi postoje?

Šta predstavlja front?

Atmosferski front je granična površina između dve vazdušne mase različitih fizičkih osobina. Na sinoptičkoj karti se ucrtava na mestu gde se seku frontalna površina i površina zemlje. Ucrtavanje se vrši linijom odgovarajuće boje i ta linija se naziva linija fronta. Frontovi se dele na dva osnovna tipa: topli i hladni, a postoji još i front okluzije (ili okludovani front).

Front je granična zona između dve vazdušne mase različitih osobina u kojoj se dešavaju nagle promene gustine i temperature vazduha, brzine vetra i drugih meteoroloških elemenata. Kod frontova se hladna vazdušna masa postavlja u vidu klina ispod tople vazdušne mase, a sloj razdvajanja je nagnut u odnosu na površinu zemlje. Horizontalna širina frontalne zone iznosi od nekoliko do 300km, a vertikalna širina od 100 do 1000m. Iako se radi o sloju koji razdvaja dve vazdušne mase, najčešće se govori o frontalnoj površini, a ne o frontalnom sloju. Presek frontalne površine sa površinom Zemlje naziva se prizemni front ili frontalna linija. Podela vazdušnih frontova može biti izvršena na osnovu nekoliko kriterijuma.

Topli front – skica (Izvor: Wikipedia)

Prema načinu kretanja vazdušnih masa, frontovi se dele na: hladne, tople i stacionarne. Kada se hladna vazdušna masa kreće ka toploj, koja miruje ili se sporije kreće, granična zona između vazdušnih masa se naziva hladni front. Na sinoptičkoj karti se obeležava plavim trouglovima usmerenim u pravcu kretanja fronta. Ako se topla vazdušna masa kreće ka hladnoj koja miruje ili se sporije kreće, zona koja razdvaja vazdušne mase naziva se topli front. Označava se crvenim polukrugovima okrenutim u pravcu kretanja fronta. Frontalna površina koja se ne kreće naziva se stacionarni front. Na sinoptičkoj karti prikazuje se naizmeničnim simbolima toplog i hladnog fronta na različitim stranama frontalne površine.

Označavanje frontova

Prema složenosti frontovi se dele na: proste i složene. Prosti frontovi razdvajaju dve, a složeni frontovi tri ili više vazdušnih masa. U proste frontove ubrajaju se hladni, topli i stacionarni, a u složene okludovani frontovi ili okluzije. Na sinoptičkoj karti okludovani frontovi se prikazuju naizmeničnim simbolima toplog i hladnog fronta ljubičaste boje orijentisanim u pravcu kretanja fronta (slika iznad).

U geografskoj klasifikaciji frontovi su dobili nazive po hladnijoj vazdušnoj masi koju odvajaju od toplije vazdušne mase. Tako, arktički front razdvaja arktičku i polarnu vazdušnu masu, polarni front – polarnu i tropsku, a tropski front – tropsku i ekvatorsku vazdušnu masu. Ovi frontovi nazivaju se glavnim frontovima i predstavljaju atmosferske sisteme velikih razmera. U horizontalnom pravcu mogu se protezati nekoliko hiljada kilometara i održavaju se prosečno oko nedelju dana. Postoje i frontovi mezo-razmera, koji se obično održavaju nekoliko sati.

 

Stacionarni front

Kod stacionarnih frontova izobare i vetar su paralelni sa frontom. U zavisnosti od raspodele pritiska, vetar može imati isti ili suprotan smer u toploj i hladnoj vazdušnoj masi. Duž fronta vreme može biti vedro ili delimično oblačno. Ako je topla vazdušna masa suva, nema padavina, ali ako je vlažna, obrazuju se oblaci i slabe padavine koje mogu zahvatiti prostranu oblast.

Stacionarni front

HLADNI FRONTOVI

Vreme u oblasti hladnog fronta zavisi u prvom redu od njegove brzine kretanja u prizemlju. Prema brzini premeštanja, hladni frontovi se mogu podeliti na hladne frontove prvog i drugog reda.

1.) HLADNI FRONT PRVOG REDA

Hladni frontovi prvog reda kreću se sporije u odnosu na hladne frontove drugog reda. Obično se mogu osmotriti blizu centra mladog ciklona ili izvan oblasti depresija. Zbog trenja o podlogu, kod hladnih frontova dolazi do “podvrtanja” frontalne površine. Nagib hladnog fronta prvog reda (odnos vertikalnog i horizontalnog rastojanja od linije fronta) je dosta veliki i iznosi 1:100. Oblilčni sistem je sastavljen uglavnom od slojevitih oblaka (As i Ns) i nešto gomilastih oblaka (Cc i Ac). Manji deo padavina padne ispred, a veći deo iza fronta. Ukoliko je topla vazdušna masa vlažna i nestabilna, i ako postoji konvergencija vetra na liniji fronta, može doći i do razvoja konvektivnih oblaka.

2.) HLADNI FRONT DRUGOG REDA

Hladni front drugog reda najčešće se javlja u oblasti ciklona. Ovi frontovi se kreću velikom brzinom, usled čega je i nagib frontalne površine veći nego kod frontova prvog reda. Nagib frontalne površine je 1:50. Hladan vazduh se kreće brzo i potiskuje topao vazduh, što prouzrokuje razvoj konvektivne oblačnosti. Oblačni sistem se razvija ispred fronta, a dominantni oblaci su kumulonimbusi (Cb), koji se formiraju neposredno uz liniju fornta. Jaki kratkotrajni pljuskovi se javljaju u uskom pojasu ispred fronta – zona padavina iznosi nekoliko desetina kilometara. Pri prolasku fronta, pritisak raste, vetar menja pravac, a padavine prestaju. Iza fronta u hladnom vazduhu vreme je vedro, ali ako je hladna vazdušna masa nestabilna na izvesnom rastojanju iza fronta (na oko 200 km) može doći do razvoja konvektivne oblačnosti i kratkotrajmh pljuskova. Kao predznaci nailaska hladnog fronta drugog reda javljaju se sočivasti oblaci (Ac lenticularis).

Pored brzine kretanja, na vreme u oblasti hladnog fronta znatno utiču i osobine vazdušnih masa koje frontalna površina razdvaja, kao i karakteristike barskog sistema u kojem se front nalazi. Kada su obe vazdušne mase vlažne i nestabilne, a dolina u polju vazdušnog pritiska duboka i simetrična, tada je zona padavina znatno šira (200 – 300km) i nalazi se sa obe strane fronta. Međutim, kada su vazdušne mase suve i stabilne, a dolina u kojoj leži front slabo izražena, oblačni sistem se sastoji od nešto razbijenih oblaka, a padavina nema. Postoje i izrazite sezonske razlike u karakteristikama vremena vezanim za hladne frontove.

U hladnijem delu godine konvektivna oblačnost je znatno manje razvijena. Zbog intenzivnog hlađenja podloge dešava se da prizemni vazduh u toploj vazdušnoj masi bude hladniji od prizemnog vazduha u hladnoj vazdušnoj masi iza fronta, pa po prelasku fronta može doći čak i do porasta temperature vazduha. Tako maskiran hladni front veoma je teško raspoznati na prizemnim sinoptičkim kartama, a u toplijem delu godine hladni frontovi su znatno izraženiji. Tada se najčešće kreću od severozapada na jugoistok, pa hladnu vazdušnu masu koja dolazi sa Atlantika odlikuje velika vlažnost i znatno niža temperatura u odnosu na zagrejani vazduh iznad kopna. Zbog jake nestabilnosti dolazi do naglog uzdizanja vazduha ispred frontalne površine i stvaranja oblaka kumulonimbusa koji se mogu prostirati sve do tropopauze. Prolazak fronta je često praćen olujnim nepogodama, grmljavinom i gradom.

Hladni front (Izvor: http://apollo.lsc.vsc.edu)

Topli front

Topli frontovi su najizrazitiji u oblasti ciklona i to u fazi njihovog razvoja. Pri nailasku toplog fronta, hladan vazduh se povlači i postavlja u obliku klina ispod toplog vazduha, koji se uzdiže po strmoj ravni frontalne površine. Nagib frontalne površine je znatno manji kod toplog nego kod hladnog fronta i iznosi u proseku 1:150. Zbog uzdizanja toplog vazduha, duž frontalne površine obrazuje se karakteristični oblačni sistem toplog fronta. Na rastojanju od oko 1000km ispred linije fronta mogu se osmotriti visoki oblaci, prvo cirusi (Ci), a potom i cirostratusi (Cs) i to nekih 7 do 15 sati pre početka padavina u zavisnosti od brzine kretanja fronta. Iza visokih oblaka slede srednji slojeviti oblaci (As) iz kojih ponekad pada kiša. Naposletku, nekih 200 do 400km ispred linije fronta nailaze padavinski oblaci – nimbostratusi (Nb).

Zona padavina je široka, zimi više nego leti, a trajanje padavina iznosi 15 do 30 sati. Intenzitet padavina raste sa približavanjem fronta, a najintenzivnije padavine se izlučuju neposredno ispred linije fronta. Kada se topli front približava pritisak pada, najviše u trenutku prelaska fronta. Po prolasku fronta nastupa promena vremena, ali postepena, ne nagla kao po prolasku hladnog fronta. Temperatura raste, pravac vetra se menja, pritisak prestaje da opada, dolazi do prestanka padavina i razvedravanja.

Topli front (Izvor: cloudfront.net)

Vreme u oblasti toplog fronta je određeno u prvom redu strujanjem toplog vazduha po frontalnoj površini, ali u velikoj meri zavisi i od drugih faktora kao što su vlažnost, stabilnost i temperatura vazdušnih masa, doba godine i sl. Ako je topao vazduh koji se uzdiže po frontalnoj površini suv i stabilan, obrazovaće se samo visoki i srednji oblaci, a padavina neće biti. Kada je topla vazdušna masa jako nestabilna, u blizini frontalne linije može doći do razvoja kumulonimbusa (Cb) i nepogoda.

Za razliku od hladnih frontova, kod kojih se nepogode uglavnom javljaju danju, kod toplih frontova nepogode se obično javljaju noću. Pri zimskim inverzijama kada dolazi do formiranja slojevite oblačnosti, prolazak oblačnog sistema toplog fronta ponekad se ne može osmotriti sa površine Zemlje. Leti zbog jake zagrejanosti kopna, razlike u temperaturama vazdušnih masa su male, pa se može desiti da temperatura prizemnog sloja vazduha bude viša u hladnoj nego u toploj vazdušnoj masi.

Front okluzije

Pošto je obično brzina hladnog fronta veća od brzine toplog fronta dešava se da hladan front sustigne pri svom premeštanju topli front. Novonastala frontalna površina predstavlja okludovani front, koji u prizemlju razdvaja hladnu vazdušnu masu koja se nalazi iza hladnog fronta i hladnu vazdušnu masu koja se nalazi ispred toplog fronta. U zavisnosti od temperatura ove dve vazdušne mase, front okluzije može biti hladni, topli i neutralni.

Front okluzije (Izvor: wikimedia.org)

Hladni front okluzije nastaje kada je temperatura hladnog vazduha iza hladnog fronta niža od temperature hladnog vazduha ispred toplog fronta. Kod ovog tipa okluzije hladni front se podvlači ispod toplog fronta i podiže ga uvis, tako da se hladni front prostire do tla, a topli front postoji samo na visini. Kada se približava front okluzije hladnog tipa, vreme je veoma slično vremenu u oblasti toplog fronta – prvo nailaze visoki, zatim srednji, pa niski oblaci, a padavine se javljaju znatno pre linije fronta. Prelazak ovog fronta prati vreme slično vremenu u oblasti hladnog fronta – jaki pljuskovi i promena pravca duvanja vetra. Po prolasku fronta nastupa razvedravanje, pritisak raste, a temperatura se snižava.

Hladni front okluzije (Izvor: learning.covcollege.ac.uk)

Ako je temperatura hladnog vazduha iza hladnog fronta viša od temperature hladnog vazduha ispred toplog fronta, nastaje topli front okluzije. Kada manje hladan vazduh sustigne hladniji vazduh ispred toplog fronta, on se uzdiže po klinu hladnijeg vazduha, tako da se sada topli front prostire do tla, a hladni front postoji samo na visini. Vreme u oblasti fronta okluzije toplog tipa veoma je slično vremenu u oblasti toplog fronta.

Topli front okluzije (Izvor: learning.covcollege.ac.uk)

Neutralni front okluzije nastaje kada je razlika u temperaturama hladnog vazduha iza hladnog i ispred toplog fronta neznatna. Nakon sustizanja, obe frontalne površine se povlače uvis, a front na površini Zemlje nestaje.

Iznad kopna hladni front okluzije se uglavnom javlja u toplijem, a topli front okluzije u hladnijem delu godine, zbog razlika u sezonskim temperaturama mora i kopna. Okludovane frontove je veoma često teško prepoznati na sinoptičkim kartama. Objašnjenje da front okluzije nastaje kada hladni front sustigne topli front predstavlja idealizovan koncept, ali u stvarnosti, situacija je znatno složenija i pre bi se moglo reći da je okluzija u stvari novi front koji predstavlja razdvojnu zonu u dolini niskog pritiska između dve hladne vazdušne mase u prizemlju i tople vazdušne mase na visini.

Literatura: Mirjana Ruml / Meteorologija
Podrži rad VojvodinaMeteo

VojvodinaMeteo je nezavisan i samofinansirajući projekat sa ciljem da stanovnicima Vojvodine, a i šire, obezbedi precizne i objektivne prognoze vremena, kao i meterološke izveštaje. U planu je dalji razvoj projekta, poput lansiranja Android i iOS aplikacije, kreiranje novih prognostičkih mapa numeričkih modela, kao i interaktivna mapa sa prikazom aktuelnih podataka i radarske slike. Za sve ovo potrebno je nečije uloženo vreme i finansijska sredstva. Ukoliko ne želite da se oslanjate na senzacionalističke naslove medija, već na objektivno izveštavanje, i dalje ulaganje u infrastrukturu (postavljanje stanica i kamera na primer), izaberite jedan od načina da nas podržite!

Pridruži nam se na Viberu

Pridružite se našem Viber kanalu i budite uvek korak ispred svih sa najnovijim informacijama kada su vremenske (ne)prilike u Vojvodini u pitanju, a i šire. Nove prognoze vremena i obaveštenja uvek prvo plasiramo na Viberu i Telegramu, a tek onda na društvene mreže. Budite deo aktivne zajednice, priključite se klikom na link iznad (nije reč o grupi).

Pridruži nam se na Telegramu

Pridružite se našem Telegram kanalu i budite uvek korak ispred svih sa najnovijim informacijama kada su vremenske (ne)prilike u Vojvodini u pitanju, a i šire. Nove prognoze vremena i obaveštenja uvek prvo plasiramo na Telegramu i Viberu, a tek onda na društvene mreže. Budite deo aktivne zajednice, priključite se klikom na link iznad (nije reč o grupi).




Podeli tačne informacije:
Jovan Čabrilo
Jovan Čabrilo

Osnivač i glavni urednik portala VojvodinaMeteo. Meteorologijom se amaterski kao naukom bavim duže od 15 godina, sa posebnim osvrtom na sinoptičku i dinamičku meteorologiju. Strastveni ljubitelj oluja i lovac na iste, volim prirodu i da putujem.

Dipl. ing. menadžmenta Informacionih tehnologija. Datum i mesto rođenja: 26.12.1993. ; Zrenjanin

Objave: 605

5 komentara

Komentar:

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *